Tag Archives: ultralight fishing

Fobya

 

fobya3

Fobya slovačkog Delphina je jedan od onih štapova koje je teško svrstati u određenu kategoriju. Iako na sebi nosi oznaku UL, ja ga ne bih zaključao u tu kategoriju. Djelomično i zato jer sam probao i vidio što sve može.

fobya4

UL je utoliko što zbog upucane špice bez problema baca gram-2 i prenosi  i najfinije grizeve malih grgeča, no drilati takve ribe ovim štapom nije neki gušt. Pedljaš će ju već natjerati da  mu se nakloni, ali prava zabava počinje sa primjercima koji vrijede fotkanja. Pogotovo je zabavno drilati lude kalife i basseve, da nabrojim samo neke vrste koje je Fobya u par mjeseci koliko smo se družili privela.

fobya2

Crash test, koji je prošla, dogodio se na Garbo jezeru (https://youtu.be/hDq_K6Yzuzc) gdje mi je jedna ljuska priuštila krasan rodeo i pokazala što je ovaj štapić od 88 g u stanju istrpiti. Utoliko uzmite taj UL u nazivu s rezervom. Jer UL spin nije spin malih riba, već spin riba malim varkama. S Fobyom nema straha od kolaterale.

fobya carp

Fobya je duga 2,10 m s deklariranom težinom bacanja 0,5-10 g. Brzi blank napravljen je od japanskog Toray karbona sa punom špicom za bolju osjetljivost. Iako joj ta puna špica daje prvotnu namjenu, a to je spin silikoncima, ta špica nije premekana  i Fobya se odlično snalazi i u svijetu voblera, površinaca, leptira, itd.

fobya5

Naravno da to nije štap za tvičanje većih vobsa, ali protiv onih manjih, poput novog Solid Shada nema ništa protiv.

fobya6

Za fine twitch voblere, poput Akarua, ili Realis Minnowa je pun pogodak. Isto tako, ovo nije štap za area trout šprehu, ali manje leptire i male žlice i jigove baca odlično, a živčane kalife teško spadaju jednom prevarene. Ono za što je namijenjena odrađuje odlično, ma kako mali, ili neraspoloženi grgeči i sve ostalo što jede gumu bili.

fobya bass

Za nepozvane goste brine se jaka kičma, ista ona koja je privela šarka s videa pa iako me na proljeće čeka par noviteta, Fobya sigurno neće pasti u zaborav i ponovit ćemo crash test, ali ovaj put na Savi.

Jednom kad nas bude dovoljno cijepljeno i ovo Covid ludilo prođe pa se bude moglo do lijepog plavog Jadrana, jedna Sephia će dobiti frendicu, a druga konkurenticu u nabijanju šaruna laganim jigovima, čačkanju po dnu malim silikoncima, ili laganom spinu brancina..

 

*** Fobija (grč. phóbos – strah, bijeg) je izraženi trajni strah, najčešće prekomjeran ili neopravdan, koji se pojavljuje u vezi očekivanja specifičnog objekta ili situacije.

 

S Fobyom nema straha..

Supra spin

jaxon symbian topfishing

Već dugo nije bilo predstavljanja štapa na Spinerima. Pa evo  2 odjednom. Iz iste kuće i serije.

Ljepotani odabrani za predstavljanje idu  pod imenom Symbian HX Supra Spin, skraćeno Symbian. Mada se među Symbianima nalaze i HX Razor Spinovi, i Tetre i Supreme, itd, Supre je Era nanjušio prve pa je ostalo Symbian, a ne Supra. Kao što je i  Zvone Boban Boban, a Dražen nije.

symbian supra jaxon

Dok ostatak Symbiana dolaze i u jačim verzijama, Supre spadaju u UL i L šprehu. Dolaze u 5 modela, duljina im ide od 2,24 m do 2,57 m, a težina bacanja od 1 do 15 g.

symbian jaxon 3-15

Ovom prilikom predstavit ću modele 2,24 1-7 i 2,25 3-15. Mada me dok ovo tipkam i onaj 2,57 m  3-15 g lagano počinje svrbiti. Možda nagodinu. Što se izgleda tiče, ugodni su za oči i fino zapakirani, složeni sa K vodilicama, dvodjelnim halterom i dvodjelnom drškom od eva pjene. U rukama ih nema, lakši model teži tek 83 g, dok je 15-ica tek 10 grama teža. O blankovima, tj kako se ponašaju u drilu, nešto kasnije, jer to je fakat priča za sebe.

symbian supra UL rod

Sedmica je odrađena sa upucanom šupljom špicom koja je odlična za ribolov sa najlakšim  jig udicama  i najmanjim silikoncima, poput Pupe, ili manje Babke. Nema problema ni sa manjim krenkićima, a iako nije za to, Era s njom (Sedmicom, ili Suprom) fitilji i veće igračke, poput Tsuyokijevog Bada, koji ima preko 10 g, kao i 4˝ duge Deuse na 4-5 g jig udicama kad su mu mrene pod nosom. I vadi ih, jer sedmica ima hrpu snage u donjoj polovici. No, još jednom, ovo je štapić za guštanje u grgečima, pastrvama, manjim klenovima, dakle ne savskim mutantima, pikanje jezerskih smuđeva, manjih basseva, itd.

ribolov na slapu

15-ica, koja je bila moj izbor, je štap koji je također za guštanje, upravo u mrenama, bolenima, savskim klenovima, itd. Štap fino zabacuje i kontrolira  terete u granicama navedenim na blanku, medium fast je akcije, odlično prenosi grizeve  i pod ribom se ponaša savršeno. Ovo proljeće sam u par ribolova dobio krasnih klenova na njega i nijedan nije imao apsolutno nikakve šanse. Čupao sam ih van iz najvećih brzaka bez beda.  Kasnije su ga mrene pigale do drške i samo one najveće su izlazile kao pobjednice, i to samo zato jer mi je glupo na štapić težine ispod 100  g staviti bilo što teže od Certatea 2508 na kojoj imam namotanu 12 lb špagu. Zato i razmišljam o onom najduljem modelu u kombi sa novim Fuegom, ili Stradicom Ci4 u 4000 veličini i najtanjom Sakurinom multicolor Sensibraidom, pa da vidimo..  Stradic ljepše radi, al Daiwa je Daiwa i nije bolest sve što boli.

sdr

No, da se vratim na ono ponašanje blanka, tj štapa u drilu. Zadnji tako fin štap kojem sam radio ovo što u zadnje vrijeme radim Supri bio je Excellence. Dulji. Da se razumijemo, Supra nije Excellence, ali u drilu me jako podsjeća na njega. Blank je strahovito žilav, a raspored vodilica odlično pogođen pa Supra trpi nemoguće krivulje. Ova na fotki nije nemoguća, to je tek info da budući vlasnici znaju gdje nemoguće počinje.

Cijene i dostupni modeli, kako Supri, tako i Razora, koji su također zanimljivi na linku.

supra spin

 

 

Perch’ik

Leech, Babka, Beetle, Pupa i Legs.  Zvuči kao nadimci  glavnih junaka neke teen serije, al nije. Radi se o UL igračkicama, što nadipanim, što slanim, s kojima se zabavljam otkad sam sletio u TF. A sletio sam ima 6 mjeseci. Dovoljno dug period da napišem koju.

Prva među Perchik’ima za koju sam se zakačio bila je Leech U pink boji. Prva poštena riba koju sam zakačio, a koje se sjećam,  bila je fakat krasna tilapija. Kruz je opalio fakat dobru fotku.

perchik leechLeech, oliti pijavica, je 5 cm duga guma narebranog tijela koje se sužava u tanki repić. Može na malu wormicu, može na klasičnu udicu pa na texas, split, drop shot, itd. Nakon tilapija i grgeči sa Stojnice su je jeli kad im je TailGunR bio previše.

perchik leech mix

babka perchik

Jednako uspješna bila je i Babka. Komad silikona, također nadipan i lagano nasoljen, dug malo manje od 4, ili nešto više od 5,5 cm, ovisno o modelu, donosila je Eri debele grgane, između ostaloga.

perchik babka perch

Ove godine još nisam bio na poštenom pastrvskom ribolovu, ali znam da bez 2 boje ove silikonske kopije ličinke vretenca (ne šarana, neg vilinog konjica)  u kutiji nejdem.

Pupa, punim imenom Cadiss Pupa, završila je u bunkeru Mazde dan nakon što sam na Savi maznuo ploticu na malog bijelog Divinatora (uredno za usta) i popušio 5-6 podusta.

prchik pupa

Smradovi imaju glupa usta i jednostavno se nakon par sekundi  drila otkače. Par Ownerovih 12ica  na gram i pol otežanja i paket bijelih Pupa trebalo je odigrati drugi dan, ali je voda malo pala i umjesto podusta na driftanu Pupu sam dobio par klenova. Ne klenića, nego pravih savskih glavonja.

20180424_095858-01

I jednu mrenu. Druga me razmotala ko zadnjeg papka. Ugl, ak paše savskim 50kama, što brkatim što glavatim,  pasat će i jednim i drugim pastrvama, a i kojekakvim deverikama, crvenperkama, žutookama i ostalim šatro ´mirnim´ ribljim vrstama. A imam i onaj otok sa hrpom podusta , između ostalog, u planu ovo ljeto.

perchik pupa caddis

To bi mogo i Beetle odradit. Budući da imam već odavno neke slične gumaje negdje u priboru, Bubu (bok, Zoki), nisam nešto pretjerano forsirao. Era je piknuo neke pastrvice na Melankoničnoj, i to na onu glupu 08 boju, i to nakon što sam ja prošao sa ´favoritima´,  tak da i Bubac ima prolaz. Za pastrve ziher, za grgane i ostatak UL mušterija također. 2,5 cm stane u svaka usta.

beetle perchik

Legs, iliti Noge (Moram, jače je od mene.. Hrpa toga prevedeno sa engleskog na hrvatski zvuči super glupo), su tek prije 10-ak dana zakoračile u TF i popele se na policu i za sad o njima nemam ništa pametno za reći, osim da imam filing da će se grgeči prvi, a za njima i crvene pa i bassevi gušiti u ovome. Čak i kad se nožice montiraju naopako, bit će zlo i naopako.

 

Glavni i odgovorni za Hr za Perch’ik Era Šinko, TF ZG

neslužbena stranica na fejsu Ultralight Fishing

Topalije

(Jer je Kruz odlučio da se tilapije po novom tako zovu.)

Priča je klasična, svaku zimu isto. Rijeke su visoke, ribe po jezerima u zimovnicima, ili na putu prema njima i nije im do klope pretjerano pa prosječnom Hrvatu ne preostaje drugo nego da sreću potraži preko grane.

čatež tople struge

Ovaj put skupila se fina ekipica, Era, Kruz, Nime, Stipe i pisac ovih redaka. U pola 9 pili smo kavu u Kauflandu, u 9 sam sjedio na WC-u u Topfishingu, ne zato što je kava loša, da se razumijemo, neg mi je jednostavno tak došlo. Ono kad moraš. Tako olakšan  kupio sam nabrzinu Jaxonov podmetač i pripadajući magnet (pokazalo se kasnije da sam imao dobar filing da će mi trebat) i oko pola 10 smo se trpali u Kruzova kola. Ultralajt fišing, a gepek pun.. Šta bi bilo da ganjamo šarane?

Mali granični prelaz svladavamo u dvokoraku, mada je malo falilo da se spotaknemo i za manje od pol čuke tražimo turistički ured u sklopu Čateža. Ljubazna gospodična, zvat ćemo ju Mojca, ispunjava nam 5 dnevnih i možemo na vodu.

spineri dnevna karta catez

ekipa

Toplu vodu, ili Tople struge, ne znam ni danas kak se točno zove, znam samo da unutra plivaju tilapije, tj  topalije, za frendove može i Topalovići. Meni ta mrtvica izgleda odlično po zimi, voda koja isparava i  krošnje koje izviru iz  te maglice uvijek su mi super prizor.  Vode je manje nego prošlih godina, fali dobrih pola metra, ne znam što se događa, ali se iskreno nadam da je situacija tek privremena.

topla struga tilapije

Čim je vode manje, logično je da je ribolov teži, što se potvrđuje u startu. Ribe ima, ali bježi od obale na zvuk zabačaja, običaj kojeg se ne sjećam da su imale prošle godine. Tako da mogu slobodno reći da mi se posrećilo s ribom koju sam na Perchikovog Leecha zategao tamo iza prvog drveta.. Osjetio sam udarac, kočnica Steez Exista je odmah u kontri prozujala (obožavam tu rolu i njenu kočnicu!), a onda još par puta kasnije, da bi XT Mode  odradio svoje i uskoro sam  s onim Jaxonovim podmetačem i dobrim komadom tilapije trčao po tratini Čateža. Kruz se našao u blizini da taj trenutak sreće zabilježi za vjeke vjekova, ili dok mi ne vrisne hard na Dellu. Riba od 28-29 cm  u duljinu i ne puno manje u visinu odradila je fotkanje vrhunski. Sve peraje raširene i nakostriješene, kako i dolikuje nabrijanom ciklidu.

tilapija catez

jaxon symbian supra spin

Kaj se mene ticalo, mogao sam nazad u domaju, i to prek velikog graničnog prijelaza, u onu najveću gužvu. Ostavio sam štap sa strane i uživao u trenutku. Dečkima nije trebalo puno da se usheme, Synapse, Iconic i Symbian redom su se pigali. Tict nešto manje, ne zato jer Nime ne zna posao, već zato jer se taj štapić ne piga tek tako. Na meniju su bili neki stari favoriti, a pokazalo se da i neki novi, poput Marukyu crva, Mini Isomea i Shirasua rade odličan posao.

era tilapija topfishing leech perchik

t26024388_1713309822052729_1639192538_o

Neotežani Mini Isome pokazao se  odličan  za ribolov na viđenp, tj gađanje riba uz obalu u glavu, a crvi su bili neodoljivi šarancima i babulajama, pogotovo kad bi ih Stipe bacao. Čovjek je u vodi punoj topalija ulovio valjda više  japića,  šaranaca i babuški, nego tilapija. Godine šaranije ne brišu se tek tako valjda.  Kruz je na umjetnog crva  maznuo dobrog kedera za kojeg je mrtav hladan tvrdio da je tarpon.. Od svih noviteta posebno moram naglasiti Perch´ik Leech u pink boji, odličnu gumu na koju su uz onu prasicu pale još 3 lijepe ribe. Pastrve drage, sad će 1.3. Leechevi i Lichinke će bit spremne. I koji Slit, za svaki slučaj.

noname tilapija perchik

txt Goran Pišćak- NoName

photo Krunoslav Hrgarek- Kruz & Co.

Grickalice

Gr9391-3

Goran Pišćak- NoName

Mislim da sam Gric voblere prvi put vidio u Chelseajevoj face grupi Fishing fanatics. Hrvoja sam upoznao u Fisherman´s Partneru u Maksimirskoj, nakon što smo preko svemogućeg fejsa izmijenili par poruka i dogovorili sastanak. Očekivao sam svašta, ali čovjeka u odijelu sa kartonskom kutijom punom varalica pod pazuhom  nisam. Izletilo mi je da sam mislio da se radi o neoformalnom susretu, da nisam znao za dress code,  na što se Gric počeo ispričavati da dolazi s poslovnog sastanka.. Pristojan dečko, koji je vremenom skužio kad ga cimam.

Završili smo  u obližnjem bircu na čašici razgovora, na koji sam se malo teže koncentrirao, jer bih svako toliko otvorio kutiju iz koje bi, majkemi, vobleri  šaputali, uzmi me, uzmi me.. Hrvoje fakat radi lijepe voblere. Odabrao sam par komada, većinom twitcheva za pastrvu i jedva čekao da vidim idu li izgled i karakter ruku pod ruku.

Gr_4797

Ne sjećam se kada sam ih prvi put provozao, ali znam da sam ostao ugodno iznenađen. Ponajviše me se dojmio mališan od 5 cm u dekoru potočne pastrve koji je štrikao baš po mome ukusu. Hrvoje ga, kada priča o njemu, jednostavno zove twitcher. Meni se, kada pričam o njemu, oči lagano zacakle, jer mi je donio puno krasnih ulova. Twitcher je jedna od onih varki po koju se penje na drvo i gazi do prsa kroz vodu kada zapne na grani, ili ostane zacvikan među kamenjem.

Gr_4861

Goran Pišćak- NoName

Bananica je model koji i nije dobio neku minutažu kod mene, iako ga Hrvoje gotivi više nego Twitchera.   Donio je puno lijepih ulova kako Gricu, tako i ekipi koja je imala sreće probati Gric rukotvorine. Nešto više tijelo i ravniji bokovi proizvode konkretniju vibru  koju riba, sudeći po ulovima, itekako gotivi, čak i na manjim potocima gdje je manje često više. Uz klenove i pastrve, i nešto basseva je palo na izazovnu vibru Bananice.

Gr_4804

Gr9377

Gdje je bananica, tu je i kruškica, mali crank duljine 4 cm i težine oko 3 g, fine živčane vibre kojem klenovi ne mogu odoljeti, a svako toliko  i poneka pjegava padne na kruškicu. Ovisno  o (svojim) potrebama, Hrvoje ih radi u plivajućoj i tonućoj izvedbi. Nisam primjetio razliku u lovnosti, niti radu, obje su na visini zadatka. Iako tek 4 cm dugi i par grama teški, odlično lete i drže vodu pa se njima može pretražiti puno terena u potrazi za glavonjama.

Gr9382

 

Male, 4 cm duge zare također su dio Gric familije, a posebno su mi drage one sa logom Spinera na trbuhu, kao i neki vanserijski vobleri. Iako se većina Gric rukotvorina vrti oko 4-5 cm, ima i par modela za veće rijeke, ili more. Jedan od njih je 7 cm dug vob rađen na platformi Realisa koji je uzburkao  duhove kad je osvanuo na Gric Handmade stranici na fejsu (https://www.facebook.com/GRIClures/). Izgleda super, a fina, sitna, nenametljiva vibra kada se vuče jednolično odlična je za one dane kad riba zahtijeva finoću.  Flash pri twitchu i ljuljanje bokovima nakon i u propadanju samo su šlag i čokoladne mrvice na torti.

Gric_4558

Goran Pišćak- NoName

 

Uz ovih par nabrojanih modela, od kojih su 3 standardni, svako toliko majstor dobije inspiraciju pa napravi manju seriju nekih novih voblera, ili na nagovor luđaka poput mene ide popravljati savršenstvo. Pa tako sad čekam Twitchera u flat izvedbi i malo drugačije raspoređenim rasporedom otežanja..

grcollage

Budući da majstor sve grickalice provoza po živoj vodi prije nego ih se odrekne, nema voblera koji ne radi. Isto tako, sve probane varke odlično drže vodu, nema naginjanja na stranu, iskakanja iz ritma u prijelazima između brze i spore vode, a na završnu obradu se moram posebno osvrnuti. Hrvoje joj pridaje posebnu pažnju. Uz to što je stalno u potrazi za novim i boljim komponentama, svaki vob na sebi nosi 7 slojeva laka. Što bi bilo normalno da radi jerkove za štuke, ili velike površince za morske beštije, za varkice od 5-7 cm to je nepotrebno, ali je definitivno veliki plus.. Nikako da ga nagovorimo da krene s jerkovima, ali uspjeli smo ga nagovoriti  na neke igl(ic)e koje će osim strijelkama, za koje su predviđene, biti interesantne i štukama na plitkim jezerima.. Testiranje i usavršavanje u tijeku!

Goran Pišćak- NoName

 

Players!

12832547_689102554566024_5912742379522368401_n

Sakura svake godine izbaci neki komad opreme koji nas ostavi bez daha. Ove godine to je serija štapova pod imenom Players. Kako se kaže, čim smo ih vidjeli, mi smo ih spazili i jedva dočekali da nam padnu u ruke. Između 8 spin i 5 casting modela, Robi se odlučio za ML+ model, duljine 2,13 metara i težine bacanja 3-15 g, dok sam se ja ponovio ULST modelom sa punim vrhom, igračkom duljine 2,18 m i težine bacanja 0,5- 5 g.  U spin rangu, tu su još 2 modela duljine 1,83  i težine bacanja do 7, odnosno do 21 g, model dug 1,90 m, TB 3-10,5 g i 2 modela duga 2,16 m, težine bacanja do 21 i do 28 g. Najjače modele  smo imali prilike protresti i mišljenja sam da su odličan izbor za basseve, s napomenom da 28-ica, iako nosi oznaku MH debelo zadire u H (heavy) rang i u stanju se pohrvati i sa većom štukom. Strašno brz i moćan štap, kojem ni  spinnerbaiti oboružani krilcima veličine 5 i 6 i jerkovi do 40 g ne bi trebali predstavljati nikakav problem. Model težine bacanja do 21 g je nešto suptilniji, ali i dalje sa ogromnom rezervom snage, na kakvu smo i navikli kad su Sakurini štapovi u pitanju. Na što su sve spremni casting modeli s XH i XXH oznakama težine bacanja do 70, odnosno 150 g i spiralno motanim vodilicama, teško je i zamisliti. Sudeći po viđenom, oboružani kvalitetnim multićem sa velikim kapacitetom špage,  spremni su na sve!

_IMG_3527

No, vratimo se modelima s kojima se družimo. ULST model je trodjelni ultralajter, treći iz Sakurinog UL opusa nakon Shinjin Nea i Trinis Nea i prvi sa punim vrhom koji koristim. Mislio sam da će zbog punog vrha imati problema sa tvičanjem voblera i rolanjem leptira, no pomirio sam se s tim i oprostio mu u startu. Međutim, pokazalo se da to nije slučaj. Vobse do 7 cm podnosi bez problema, a s leptirima problemi počinju tek kod veličine 3, ovisno o proizvođaču, tj veličini krilca. Manje trojke, poput Panter Martinovih kontrolira bez greške, dok su mu klasične Idrine dvojke  potaman. Ono za što je zamišljen, igranje sa silikoncima, odrađuje besprijekorno. Puni vrh momentalno  prenosi sve informacije o dnu, zadjevima i onom najslađem- grizevima, a zamaranje blank odrađuje savršeno. Male, živčane pastrve, koje su mu bile prve mušterije, odrađuje vrh, dok (nešto) veće grgeče i klenove kroti i ostatak štapa. Zabačaji su, uz uporabu tanke špage, daleki i precizni, špica istrpi i nešto teže terete, no najbolje se osjeća u granicama deklarirane težine bacanja.

_MG_4499

Robijev ML+ model nasljednik je Trinis Nea ML s kojim se Robi družio 2 godine na moru i kopnu i kojim je lovio doslovno sve. Players ML+ nešto je jači pa nije za grgeče, već je krojen za  klenove, mrene, bolene i basseve na slatkim vodama, kao i brancine i strijelke  do par kila na moru. Varalice do 15 g baca najbolje, ali mu ni veći tereti, poput Naje SuB 105, koja je oko 20 g teška, ne predstavljaju problem.

13620791_745629165580029_1831168366192781537_n

Vobleri  do 10 cm, poput Ruty Minnowa 95 i silikonci do 10 cm na lakšim glavama (do 10 g) su optimalni. U kontri je štap brz, a u drilu kontrolira ribu savršeno. Vrh odrađuje živčane pokrete i brze bijegove, dok ostatak blanka zamara lovinu. Iako u prvom redu namijenjen za ribolov silikoncima iz plovila, zbog brze akcije savršeno pokriva i ribolov površincima i twitch woblerima sa obale. Budući da je blank rađen iz komada (šteka se u ručki), ima ogromnu količinu snage u rezervi i  odlično je balansiran.

playa

O dizajnu cijele serije ne treba trošiti puno riječi, dečki iz Sakure napravili su odličan posao i ovaj put. Fuji oprema se podrazumjeva, KR koncept slaganja vodilica također, a donji dio drške od karbona, uz to što pomaže pri balansu, doprinosi boljoj osjetljivosti.

play

 

Za više informacija o svim modelima tu je link na Sakurinu stranicu, a kako se Players ML+ ponaša u praksi, možete vidjeti ako kliknete na YT video.

http://www.sakura-fishing.com/cannes/players/

Vagasky Lures

MG_3198-Edit-2

Dobar dio vremena koji provedem na netu potrošim na surfanje po stranicama namijenjenim ribolovcima. Tako su mi za oko zapeli i Vagasky lures, silikonci koje proizvodi Maroš Vagasky. Razne kreaturice, shadovi, tvisteri i nimfe nazvanih imenima starih umjetnika poput Moneta, Picassa, itd. Prošle zime smo ih se dokopali i nakon godinu dana testiranja došlo je vrijeme za predstavljanje istih.

Picassova nimfa je odrađena s manje ticala i nožica i pokazala nam se odlično za neraspoložene grgeče, kakvi su jedno vrijeme plivali Jarunom. Prezentacija koja je davala ribu se sastojala od toga da se Picasso pusti da potone do dna i onda ga se tek lagano cima, da skakuće po dnu sa dosta pauza. Boja D24 (zelena leđa sa žutim trbuhom) je lovila više od drugih i veće ribe. Bijeli Picasso je bio jako zanimljiv klenovima s onu stranu nasipa, a prirodne boje su podjednako dobro lovile i klenove i grgeče u bistroj vodi Lokvarskog jezera. I jedni i drugi su ih uzimali montirane na lagane jig udice, u propadanju, u pola vode.

Velika nimfa, bolje rečeno kreatura, jednostavno nazvana Nymph XL se čini kao odličan kandidat za carolinu, texas, ili pak montažu na bass jigu kao trailer, no to tek trebamo provjeriti u praksi. Štukicama sa Lonjskog polja je privlačila pažnju svojim raskošnim radom. Montirana na wormicu odlično se snašla u gustoj vegetaciji, no ribolov 40-50 cm dugih štukira površinskim varalicama je sve samo ne učinkovit, ali je itekako zabavan. Rubensa se nažalost nismo dočepali, no tu 10,5 cm dugu i dosta mesnatu kreaturu bi vrlo rado ponudili poštenoj štuku, ili nešto manje poštenom bassu.

[ezcol_1half]fearless (3 of 9)[/ezcol_1half] [ezcol_1half_end]fearless (4 of 9)[/ezcol_1half_end]

Dali nimfa M i L su rađene po uzoru na Berkleyevu nimfu. U Vagaskyjevoj izvedbi, manji model je identične veličine kao i original, no tu je i broj veća, u L verziji, od nepunih 7 cm. Uz fin broj grgeča i crvenperki, prevarile su i nešto klenova i pastrva, a veći model se pokazao ok za bassa. U odnosu na original, zbog tvrđeg materijala od koje su rađene, podnose više riba prije no ih ove razvale. Minus je naravno mirisno-okusna komponenta, koja dolazi kod izražaja kad riba prima pipavo, no to se u našoj kući rješava brzim štapovima i još bržim kontrama!

fearless (1 of 1)-19

Maroševa vizija raka, nažalost, nije dobila dovoljnu minutažu da bi mogli reći koju pametnu o njemu, no radi itekako zanimljivo i definitivno ćemo mu se posvetiti ove godine.

[ezcol_1half]fearless (2 of 9)[/ezcol_1half] [ezcol_1half_end]fearless (5 of 9)[/ezcol_1half_end]

Monet je pravo malo remek djelo stvoreno za one dane kad riba prima selektivno, ili se hrani jako malim plijenom. Silueta koja u potpunosti podsjeća na malu ribu i gotovo nikakva akcija izluđivala je crvenperke na Savici kad su ignorirale sve druge varke. Montiranog na split shot napadale su ga u propadanju sve dok se jedna ne bi zakačila. Jednako uspješno se pokazala i na Jarunu loveći lijepe sunčanice uz obalu.

fearless (1 of 9)

Ripperi u duljinama od 4, 7 i 10 cm pokazali su se odličnima za sve što pliva u vodi. Ripper je odlično pogođena varalica u svim veličinama. Odličan rad repa potpomognut belly rollom kroz godinu je prevario nešto savskih mrena, bolena, klenova i smuđeva, jarunskih grgeča, štuka sa raznih strana, te određen broj basseva, što onih oko Karlovca, što onih zagorskih. Pearl white dekor je bio zaslužan za većinu ulova, a onaj pod šifrom M9 je imao svojih trenutaka. Ova varalica odlično radi i na normalnoj jig udici i na wormici, a prvotni strah prouzrokovan malo tvrđim silikonom i problemima oko kontre vezanim uz isti dok je ovaj montiran na worm udicu otklonjen je odmah u prvom ribolovu bassa. Ripper je defintivno odlična zamjena za neke skuplje shadove i, uz Moneta i Picassa, najugodnije iznenađenje iz manufakture Maroša Vagaskyja.

fearless (6 of 9) fearless (7 of 9) fearless (8 of 9)

Više o Vagasky liniji mekih varalica na  www.vagaskylures.eu/ 

Ti, lap i ja

fearless (11 of 13)

Jedan dan u siječnju je u Spinerima već odavno rezerviran za posjet Čatežu. Za razliku od ostatka svijeta koji tamo dolazi sa kupaćima i ručnicima i uživa u bazenima, mi dolazimo odjeveni u par slojeva odjeće i liječimo se od postpraznične depresije tako da drilamo neke čudne ribe koje plivaju u vodi temperature 30-40°C.

fearless (3 of 13)

Čudne ribe o kojima smo već pisali na Spinerima odazivaju se na ime tilapija, pripadaju porodici ciklida, a u Toplu Strugu došle su na način da su nekom genijalcu smetale u akvariju, jer su se ili mrijestile pretjerano, ili su postale prevelike, pa ih je pustio u ovu grabu, čija je temperatura 30, možda i više stupnjeva.

Afrikanke su se prilagodile savršeno i uskoro zavladale cijelom grabom, pružajući ribičima priliku da love ribe čija je postojbina totalno drugi kontinent. Sam ribolov je dosta specifičan. Tilapije nisu klasični predatori, tj predatori su koliko i sunčanice, ili crvenperke, npr.

fearless (2 of 13)

Za prvog posjeta ovoj vodi Robi i ja smo se naoružali klasičnim UL arenalom, malim voblerima, gumama, leptima, itd i trebalo nam je neko vrijeme da skužimo da je sve to preveliko za tilapije. Na kraju su komadići Berkleyevih Sandwormova i repići Slit shada odradili posao, ali bio je to jedan uistinu frustrirajuć ribolov. Drugi put smo došli pripremljeniji, da bi svaki idući put smanjivali količinu varalica i na kraju došli do toga da na tilapije idemo s par komada olova, par silikonaca, špulom tankog FC-a i nešto muha.

U ovom posjetu Toploj Strugi pridružio nam se Luka Šimunjak, odličan dečko, a ujedno i super ribolovac i fotograf, u čijim fotkama smo već uživali na Spinerima. I tako, Luka, Robert i Goran, Excellence, Trinis Neo i Exceed, Ginaka, Slam i Luvias protiv hrpe tilapija.. Nakon 4- 5 sati oštre borbe bez sekunde predaha, priznali smo poraz, ali smo našim ribljim prijateljima i opet prodali par dobrih fora, a i sami naučili neke nove.

[ezcol_1half]fearless (5 of 13)[/ezcol_1half] [ezcol_1half_end]fearless (4 of 13)[/ezcol_1half_end]

Jedno od novih saznanja je da su tilapije lude za šećercem. Prosvjetljenje je došlo slučajno, kada sam nakon što mi je ne znam koja po redu ulovljena riba skinula komad AJ sticka sa udice, na istu napiknuo zrno šećerca koje sam našao na zemlji. Nakon par ulovljenih riba, zrno je naravno otpalo s udice, a jednako tako naravno, u glavi se pojavilo pitanje što bi tilapije rekle na umjetnu kuruzu..

fearless (1 of 13) fearless (10 of 13)

Drop shot, kojem nismo dali neku pretjeranu minutažu u prošlim posjetima, jer smo pretežno lovili na split shot montažu, se Robiju pokazao kao izrazito lovan, plus što je donekle selektirao one male, dosadne ribe, od kojih one veće nikako da dođu na red. Budući da se manji primjerci pretežno drže gornjeg sloja vode, komad silikona montiran na udicu bi ih proletio i bio bliži dnu i onim većim primjercima.

[ezcol_1half]fearless (9 of 13)[/ezcol_1half] [ezcol_1half_end]fearless (12 of 13)[/ezcol_1half_end]

Naučili smo i da je nadipana muha ubojica, ali i da je totalno neselektivna. Gutaju je i one najmanje tilapije, veličine palca. Za pretpostaviti je da bi i komad spužve okačen na udicu i umočen u nekakav šaranski smrad lovio. Probat ćemo i to. Naučili smo još par stvari, no nije fora sve napisati.. Čatež, tj Topla Struga je odmah preko granice (nažalost još uvijek okićene žilet žicom), dnevna karta (koju možete kupiti u par birtija u Brežicama) je 10 eura, a tilapije su raspoložene za fajt svaki dan pa možete okušati sreću i probati neke svoje fore.

fearless (8 of 13)

Možda skinete Luku koji trenutno drži rekord ekipe sa tilapijom od 26 cm.

fearless (7 of 13)

Kuda idu divlje svinje…

Je naslov koji savršeno odgovara terenima koje smo prošli Robi i ja tražeći štuke negdje između Okučana i Nove Gradiške. Malo smo uranili, naletili smo tek na par štukira, ali su nam zato grgeči ispunili dan i ozbiljno razmišljamo da, bar ove naše ultralajt ribolove , preimenujemo u ultraslit ribolove. Ajmo redom.

Robi me nagovara da posjetimo te terene već 2-3 godine. 2013. mu je ispala sretna. Dok se vozimo autoputem, priča mi o napadima štuke na površince, ribama preko 7 kila na raub, itd, a sve u kanalu širine drek rivera. Lovačke, uglavnom. Kod Okučana se skidamo s autoputa, vozimo se cestom i- negdje krivo skrećemo. Jer je kompa bio tu davno, ribu koju ulovi pusti pa mu mozak ne pamti baš najbolje i naravno da večer prije nije na google mapsima pogledao gdje je to točno lovio nekad. Nije da sam ja nešto bolji, al sad ga bar imam razloga zajebavat. I tak, rano jutro je, na cesti nikoga koga bi pitali pa se nakon malo prepiranja i pregovaranja odlučujemo skinuti s glavne ceste i krenuti prema šumi koju vidimo u daljini. Iza šume je Sava, a po šumi bi trebalo kanala. Na jednom od takvih je lovio i ako u jednom od njih ima štuke, po logici stvari bi je trebalo biti u svima, u manjim, ili većim količinama. Vozimo se po makadamskom putu i nakon 15-20 minuta dolazimo do prvog kanala.

S obzirom da ne znamo gdje smo, nema nam druge nego zaigrati na metodu pokušaja i pogrešaka. Slažemo pribor i spuštamo se do kanala. Nema 2 pedlja vode, bacam više reda radi i u drugom, trećem pokušaju mi dobra štuka fulava silikonac na wormici, dižući oblak mulja sa dna. Robi je svega par metara od mene i skužio je što se dogodilo i sam čekam da mi počne vraćat za onu zajebanciju. Iako iz Dubrave, tek gospodski zaključuje da je riba bila pristojna. Nizvodnije je kanal žešće neprohodan pa idemo dalje potražiti sreću.

U sljedećem vadimo po par štukira iz rijetkih rupa u travi i odlučujemo sjesti u auto i ući dublje u šumu. Makadamski put se pretvara u zemljani sa dosta rupa i blata i moja lijepa mazda je uskoro neprepoznatljiva, ali idemo dalje. Nakon par blatnjavih kilometara nam se s lijeve strane strane ukazuje kanal. Prvo ugibalište je naše i malo zatim prateći tragove divljači kroz razrovanu šumu spuštamo se na vodu.

Na nekim dijelovima kanala ima više drveća nego vode pa Robi forsa spinnerbait, a ja silikonce na wormici. Ne događa se ništa, kompa tek tu i tamo prokomentira kako mu se čini da mu nešto sitno udara na spinnerbait. Nakon nekog vremena konačno imam udarac u spletu grana i na slita od 8 i pol cm vadim grgeča od 15. Mijenjam varku za cenat manju i vadim još jednog oko 20. Sajla nosivosti 25 libri i kopča od centa i pol ih ne tangira ni malo. Robi na sajlu kači slita od 5 cm i u 5 zabaca vadi 5 grgeča. U momentu smo natrag kod auta, ostavljamo heavy duty pribor i slažemo UL štapove. Idućih par sati se doslovno ubijamo u grgečima proječne veličine oko pedlja. Prevedeno u metrički sustav, oko 20-25 cm. U propadanju uzimaju manji, a kad silikonac neometano dođe do dna, ili bliže dnu, udaraju veći, između 25 i 30. Ono što me fascinira je da i oni do 15 cm, pa i onih par manjih, od 7-8 cm, uredno gutaju cijelog slit shada od 5 cm, tek im jig glava viri iz usta. Iako je voda mutnjikava, nepogrešivi su i spadanja su minimalna, na 10-15 riba tek se jedna ne zakači.

Obojica lovimo na lagane glave, svega gram-2 teške. Vjerujem da bi se lovna veličina povečala da smo stavili teže glave, jer bi varka brže stizala do dna gdje su veće ribe, ali zbog bolje kontrole mamca u žešćem lomu, odlučujemo se za ovu lakšu soluciju. U najžešćem lomu lovimo na slitove na wormici otežanoj tungstenom i tek tada nam se realizacija smanjuje, ali je i dalje preko 50%.

[ezcol_1half][/ezcol_1half] [ezcol_1half_end][/ezcol_1half_end]

Nakon ne znam koliko ulovljenih riba se na sve 4 spuštam po odrezanoj obali do vode jer mi tih 10-ak kvadrata izgleda kao da krije dobru ribu. Ogromno deblo do pola je u vodi, a iza dobar dubljak sa dosta granja. Vadim prvo par pedljaša pa jednog super debelog i grbavog macana. Zadovoljan, zovem Robija da dođe fotkat i usput ga cimam da sam mu očistio mjesto od malih i da može kresnut debelog. Nakon fotkanja i nakon što je zapeo par puta lupa kontru, ja si mislim, opet je zapeo, ali se game hunter dobro piga, a kočnica twin powera proklizava. Đubretarski se nadam da ima štuku od 70 deka gore, ali mali gad vadi velikog grgeča, najvećeg danas, po mojoj procjeni, jako blizu 35 cm. Fotkanje i macan se vraća u vodu.

[ezcol_1half][/ezcol_1half] [ezcol_1half_end][/ezcol_1half_end]

Lovimo još par komada na istom mjestu, lagano nam se zalihe slitova smanjuju pa kako se pomičemo od mjesta do mjesta lovim i na pola varke i dok god repić radi dobivam grizeve. Nakon ni sam ne znam koliko riba, poderanih slitova i izgubljenih jig udica zaključujemo da je dosta i da se ziher vraćamo kad još malo zahladi. Ako se ne izgubimo…

 

Goran Pišćak NoName