Salmo trutta

Bozic _ Pastrva 11.5kg 023

(photo by Danijel Šnajdar)

Lovim ribe već neko vrijeme i iako se skupilo nešto godina, mozak mi još uvijek dobro radi. Svejedno, ne mogu se sjetiti nijedne ribe koja me toliko zaintrigirala kao pastrva duga 91 cm i teška 11,5 kg ulovljena u izlovu na Lokvarskom jezeru, prikladno nazvana Štefica, jer je ulovljena na Štefanje 2013.g. I prije sam se susretao sa pričama o jezerskim pastrvama, ulovio jednu na Štikadi, drugu od 65 cm vidio i kada mi je na tadašnjem forumu Ribarske jedan od članova rekao da to nisu jezerske pastrve, nisam tome pridavao neku pažnju, niti sam tražio dodatna pojašnjenja. Nakon ovog monstruma sa Lokvi, dao sam si truda, kopao po netu, literaturi, zivkao ljude koji love pastrve duže od mene, da bi ti ljudi pak zvali učene ljude kojima ribe nisu hobi, već zanimanje i ovo što slijedi su neka saznanja do kojih sam došao.

Ja sam ribič, špiner, varaličar, blinkeraš i ako netko od biologa, zoologa, ihtiologa slučajno ovo čita, lijepo ga molim da nakon što prestane kolutat očima na kraju ovog znanstveno fantastičnog članka sjedne i napiše znanstveni članak, mi ćemo ga sa zadovoljstvom objaviti na ovim stranicama. Isto tako, spreman sam uvažiti sve ispravke netočnih navoda, potkrijepljene činjenicama, naravno. Mejl je spineri.com@gmail.com.

_MG_4970-Edit

Kao prvo, net je siromašan informacijama o jezerskoj pastrvi. Više podataka ćete naći o gavčici. Kao drugo, i to malo podataka što se da iskopati je nedorečeno, u nekim slučajevima i kontradiktorno. Tako na wikipediji npr možete naći podatak da se na Mrežnici povremeno ulovi salmonid koji domaći ribiči pogrešno zovu mladica, a u stvari je jezerska pastrva.

IMG_1731

Možda je autor mislio na neku od zlatovčica, jer se na američkim sajtovima za pojam lake trout veže vrsta Salvelinus namaycush. To je autohtona vrsta sjevernoameričkog kontinenta koja obitava u hladnim jezerima Kanade i Aljaske, a unesena je i u neke vode Europe. Naše vode su sredinom prošlog stoljeća poribljavane i vrstom Salvinus alpinus, koju neki nazivaju jezerskom zlatovčicom, a drugi pak, koji bi preveli englesko ime na hrvatski, arktičkom zlatovčicom. U zadnje vrijeme su jezerske zlatovčice u nas pronađene jedino u Plitvičkim jezerima.

_MG_8586

Mislim da je ovih nekoliko redaka sasvim dovoljno da se vidi kakva zbrka vlada oko pojma jezerska pastrva i da je vrijeme da se posvetim onoj zbog koje je ovaj članak napisan-jezerskoj pastrvi, tj jezerskom obliku potočne pastrve.

Za početak, potočna pastrva dolazi u 3 forme:

Salmo trutta m. fario

Salmo trutta m. lacustris

Salmo trutta m. trutta

_MG_4947-Edit

Salmo trutta m. fario je onaj najčešći oblik potočne pastrve koju susrećemo. Živi u hladnim potocima i gornjim tokovima rijeka i u nas je najrasprostranjenija od sva 3 oblika. U dobrim uvjetima naraste do 70-80 cm i 6-7 kg, mada sam prije par godina imao sreću da vidim neke požutjele fotke sa Une, na kojima su bile ribe duge preko metra i teške preko 10 kila po mojoj procjeni. Naravno da su takve ribe rijetke, one duge do 40-50 cm su najčešće. Na rijekama sa dobrom populacijom pastrve možete na potezu od 10 metara izvaditi 5 riba i svaka će biti drugačije ´ofarbana´. Zato ne čudi da se kroz povijest često događalo da znanstvenici misle da su otkili novu vrstu pastrve.

Salmo trutta m. trutta je morska pastrva. U Jadranu je rijetka, našao sam podatak da je prvi put ulovljena 1879. kod Vranjica (u blizini Splita, tj Solina), a od onda se rijetko spominje. U hladnim morima sjeverozapadne, a pogotovo sjeverne Europe je puno zastupljenija. Naraste do 1,4 metra i 20 kg po podacima s neta. Mrijesti se u rijekama u kojima se i izlegla, da bi nakon što dosegne 15-20 cm migrirala natrag u more i dobila prekrasnu srebrnu boju i crne točke. Zanimljivo je da ne migriraju sve ribe, već oko 75 % njih. Pri povratku na mrijest u rijeku, izgube tu srebrnu boju i postanu nalik ribama koje obitavaju u rijeci cijeli život. Nakon mrijesta ne ugiba kao što je slučaj sa lososom, već se vraća u more.

_MG_5941

Salmo trutta m. lacustris je oblik potočne pastrve zbog kojeg je nastao ovaj tekst.

Jedan od prvih podataka na koji sam naišao je da jezerska pastrva obitava samo u dubokim i hladnim alpskim jezerima. Što se, nakon malo dubljeg i duljeg istraživanja, pokazalo netočnim. Jezerska pastrva je oblik potočne pastrve prilagođen životu u jezeru. Od potočne se razlikuje morfološki (morfologija je grana biologije koja se bavi oblikom i građom biljaka i životinja), tj radi se o drugom fenotipu (fenotip je skup morfoloških i fizioloških svojstava organizma po kojima se prepoznaje neki organizam i po čemu je različit od drugih). Tako jezerska npr naraste puno veća od potočne, iako se radi o istoj vrsti. Najveća zabilježena u Hrvatskoj je ona iz Lokvarskog jezera, ulovljena za ispuštanja jezera 1968. godine. Težila je 25,5 kg i bila 124 cm duga. Zanimljivo je da je uz nju ulovljena i jedna mrvicu manja koja je imala nešto crvenih pjegi po sebi. Evo što o tome piše dr. Krešimir Pažur:

Tekst je iz 1969. godine, a cijeli možete naći na linku na kraju teksta. Prva rečenica dokazuje da se te 1969. mislilo da je jezerska pastrva drugačija vrsta od potočne. Za pretpostaviti je da su mnogi autori koji su pisali o pastrvama našli na sličan, zastario podatak i zbog toga je i nastala cijela zbrka oko jezerske pastrve.

Ja bih rekao sljedeće:

Jezerski oblik potočne pastrve prilagodio se na život u jezeru. Zbog obilja hrane raste puno brže od potočne u rijeci i ima manju glavu sa špičastijom njuškom na koju se nadovezuje nabijenije, masivnije tijelo u odnosu na potočnu iz tekuće vode. Kao što se vidi po primjeru iz Lokvi iz 1968., može narasti i preko 25 kg i 120 cm. Jezerska cijeli život provede u jezeru i u pritoke ulazi samo radi mrijesta. Mrijesti se i na plićim, protočnim dijelovima jezera- na vrhovima slapova npr, ili ušćima potoka. Srebrne je boje, kroz neko vrijeme gubi crvene pjege u potpunosti i ostaju samo crne koje sa godinama prelaze u nepravilne mrlje. Ukoliko za mrijesta zbog nepovoljnih uvjeta provede duže vrijeme u potoku, prilagodi se bojom podlozi i okolišu  pa postane smećkasta kao i morska.

Za kraj, jedna zanimljivost: ferox pastrva (oko koje se znanstvenici još uvijek ne mogu dogovoriti je li zasebna vrsta, ili jedan od mnogih oblika potočne pastrve, mada zadnja istraživanja upućuju na ovo drugo), po načinu života jako slična našim jezerskim pastrvama. Ona se sa 30-35 cm počinje hraniti ribom. Prsteni na ljuskama (nešto kao godovi drveta), pokazuju ubrzan rast- prelaskom na ishranu ribom, ferox pastrva u 4 godine dobije i do 5 kila. Najstarija zabilježena bila je stara 23 godine.

_MG_7866-Edit-2_MG_4866

Riba ulovljena 1968. godine u Lokvarskom jezeru, bila je duga 124 cm i teška 25,5 kg. Uz nju, ulovljeno je još 60-70 riba teških od 10 do 25 kg. Riječima dr. Pažura, te ribe mogle su biti stare koliko i samo jezero- 16 godina. Zbog svega pročitanog, nemam razloga sumnjati da u našim velikim jezerima (Lokvarsko i Štikada ponajprije) plivaju ribe stare 20-ak godina i teške 25-30, možda i više kg. Zadnje ispuštanje Lokvarskog dogodilo se 2001. godine. S obzirom da se to periodički ponavlja svakih 20-25 godina, bilo bi lijepo da pri sljedećem ispuštanju Lokvarskog jezera, koje bi se trebalo dogoditi za nekih 10-15 godina netko iz znanstvene zajednice obuče ribičke čizme do pasa i zagazi u blato i mulj Lokvarskog jezera u potrazi za jednom tridesetkom. Ukoliko nas bude, ekipa Spinera bit će tamo sigurno.

Linkovi:

http://www.npkrka.hr/buk/buk5/files/assets/seo/page14.html

http://www.lickosenjska.com/index.php/nacionalni-parkovi/plitvicka-jezera

http://www.ribe-hrvatske.com/index.php

http://www.balkan-trout.com/biblio.htm

http://www.wildtrout.org/content/about-trout

http://en.wikipedia.org/wiki/Brown_trout

http://hrcak.srce.hr/104837?lang=en

http://www.scotland.gov.uk/Topics/marine/marine-environment/species/fish/freshwater/ferox